Dva različita istraživanja došla su do sličnih rezultata. Mali prekidi zapravo pomažu ljudima da budu produktivniji i posao rade još brže. Sudionicima istraživanja dani su zadaci koji zahtijevaju visok stupanj koncentracije. U oba istraživanja sudionici koji su bili prekidani u radu završili su posao čak i brže od kontrolne grupe. Pritom kvalitetom obavljenog posla nisu zaostajali za onima čiji rad nije bio prekidan. Istraživači vjeruju da djelatnici, svjesni prekida koji bi ih potencijalno mogli usporiti, razviju kompenzacijske strategije. U drugom istraživanju istraživači su pretpostavili da bi priroda upada, odnosno imaju li oni veze s trenutnim zadatkom ili ne, mogla imati utjecaja na rezultat.
No, obje grupe koje su bile izložene prekidima završile su posao brže od kontrolne grupe, bez obzira na prirodu prekida kojima su bili izloženi. Istraživači pretpostavljaju da takvim prekidima mi sami sebe reguliramo, odnosno uzimamo kratke mentalne pauze od posla koje nam pomažu da ostanemo duže koncentrirani na zadatak. Baš kao i kad sami napravimo kratku pauzu. Malo je čudno prihvatiti činjenicu da nas upadi koje nam omogućuje tehnologija: novi mailovi, statusi, poruke ne utječu na našu koncentraciju i obavljanje posla. No, istraživanje je tu i treba ga uzeti u obzir prilikom razmišljanja o tome treba li radnicima omogućiti pristup društvenim mrežama ili ne!
Žene premalo cijene vlastite zasluge
Nedavnim istraživanjem Kieran Snyder je ispitivala žene zaposlene u američkoj IT industriji. Otkrila je da čak 83% njih razmišlja o napuštanju svog posla. Ipak, ostaju zato što su najčešće upravo one glavne hraniteljice svojih obitelji. Vrlo često čak njihovi supruzi ostaju doma s djecom. Iako su u IT industriju ušle s entuzijazmom i zbog ljubavi prema poslu, danas tu ostaju prvenstveno zbog odličnih plaća i osjećaja obaveze prema svojim obiteljima. Razlog tome je što u IT industriji, usprkos mnogim vrlo uspješnim ženama, i dalje prevladava poprilično seksistički stav. Stoga žene zaposlene u njoj imaju sve manje i manje povjerenja da će se nešto promijeniti.
Iako su glavne skrbnice obitelji, te majke i direktorice opet ističu postignuća svojih supružnika, smatrajući njih uspješnijima i boljima. Navode da su poslovi njihovih partnera intelektualniji, kreativniji ili rizičniji nego njihovi vlastiti. Drugim riječima, većina tih žena ne cijeni dovoljno svoje odabire i postignuća. A Kieryn Snyder se pita: “Ako mi same ne možemo prisvojiti vlastite zasluge, kako možemo očekivati od drugih da nam ih priznaju?”
Romantika za uspješniji posao
Prema autoru knjige, ukoliko želimo da nam posao poluči veći uspjeh trebali bismo posao promatrati malo (ili puno) romantičnijim. To ne znači da se treba upuštati u romantične veze na poslu, iako ima i onih koji kažu da veze u uredu pomažu u obavljanju posla. Umjesto toga, u knjizi The Business Romantic Tim Leberecht objašnjava zašto trebamo više romantičara među gospodarstvenicima. Kao najbolji primjer navodi Stevea Jobsa jer su ga iako je dobro razumio i brojke, iznad svega su ga motivirali ljepota, umjetnost, jednostavnost i snovi o savršenom uređaju. Jednom riječju, bio je poslovni romantičar.
Leberecht ohrabruje ljude da posao sagledaju na romantičan način, da budu drugačiji, da vide i osjećaju. Potiče ih da tragaju za velikim pomacima kroz mala djela, posebno ona koja doživljaj čine osobnijim; da spajaju strance i promatraju kako iskre lete. Također misli da je potrebno pretjerivati u namjeri, pozornosti i izvedbi. Romantični poslovni ljudi bi trebali danas dati više nego što uzimaju, a velikodušnost učiniti sastavnim dijelom korporativne kulture i djelovanja. Pomaganje drugima potiče naš emocionalni angažman sa svijetom oko nas i veže nas s nečim većim od nas samih. Dakle, proljeće je, što čekate? Krenite romantično razmišljati o poslu!
